Hrvatska udruga Craft pivara?
Hoće li Hrvatska u 2016. godini dobiti udrugu Craft pivara, odnosno neovisnih malih pivara i koliko je ona uopće potrebna?
Općepoznata činjenica je kako je pivska craft revolucija dobro zagazila unutar prostora Hrvatske. Ako dovoljan pokazatelj nisu festivali koji su s danima ljeta nicali kao “gljive poslije kiše”, Opatovina kao prva craft pivska ulica, otvorenje nekoliko specijaliziranih beer shopova, ali i osnivanje malih pivovara u regijama poput Slavonije i Dalmacije, onda je zasigurno dovoljan pokazatelj kako su velike hrvatske komercijalne pivske grupacije ovu craft “igru” shvatile vrlo ozbiljno i kako im već lagano, posebice na području Zagreba, “grizu” dio njihovog kolača. Retro nefiltrirano pivo, Zanatsko pivo, guranje Molson Coors pod craft, još da na tržište dođe Becks Pale Ale i sve smo vidjeli.
Popularnost su namirisali i oni koji za takve stvari imaju najbolji nos: političari, pa su tako sada već bivši ministri Lalovac i Maras krajem rujna posjetili Zmajsku pivovaru, nakon što je Vlada telefonskom sjednicom uputila u hitnu saborsku proceduru uvođenje snižene stope trošarine za nezavisne male pivovare. “Tako bi trošarina za jedan posto volumnog udjela stvarnog alkohola sadržanog u jednom hektolitru piva za pivovare koje proizvode do pet hektolitra piva godišnje iznosila 20 kuna, što je sniženje od 50 posto.”
Napokon se nešto pokrenulo po pitanju trošarina malih pivara,ali i dalje izostaje podrška u poticajima iz EU i ostalih fondova, te birokratska zavrzlama koja u Hrvatskoj muči sve poduzetnike.
Hrvatski nezavisni mali pivari, za razliku od svojih međunarodnih kolega, još uvijek nemaju svoju udrugu . Jedna od takvih je i američka Brewers Association koja broji više od 2800 američkih članova pivara, te preko 45 000 članova homebrewera. Neki od ciljeva udruge su promicanje vrijednosti malih, inovativnih i nezavisnih pivovara, obrana Craft beer industrije i njihov jedinstveni glas, promicanje transparentnosti unutar vlastite organizacije, umrežavanje, promicanje etičkih i legalnih normi u poslovanju i mnoge druge. Sam vrh udruge čini 16 članova s Charliem Papazianom na čelu. On je i sam 1978. godine bio osnivač American Homebrewers Association i Association of Brewers, a ujedno je i glavni urednik časopisa The New Brewer .
Također, osnovana je i uprava društva koju ne smiju činiti manje od tri i više od devetnaest direktora, a podijeljena je na tzv. “Non-Designated Directors” , koje nominiraju, a zatim i većinskim brojem glasova i biraju trenutni članovi društva na period od dvije godine i ne smiju služiti društvu više od četiri godine za redom.
Druga vrsta su “Designated Directors” od kojih je osmero profesionalnih “packaging brewers” , petero profesionalnih “pub brewers” i po dvojica od strane American Homebrewers Association. Više o samoj organizaciji i odabiru članova društva možete pročitati ovdje.
Tijekom svibnja prošle godine, britanske pivovare Beavertown, Brewdog, James Clay i Magic Rock također su pozvale na organizaciju i osnivanje United Craft Brewers zajednice koja bi promovirala i očuvala interese nezavisnih pivovara, njihovog piva, te svojih korisnika. No, izgleda kako je za sada sve ostalo samo na ovome pozivu i priopćenju BrewDoga, pošto službena web stranica još nije uspostavljena.
Za razliku od Society of Independence Brewers (SIBA) ,osnovanu 1980. godine i podijeljenu na tri vrste članstva: Brewer Membership, koji cijenu članarine plaćaju ovisno o godišnjoj proizvodnji u HL, Not Yet Brewing i Supplier Associate .
Ova organizacija 2013. godine prošla je kroz restrukturiranje,pa sada vodstvo čini SIBA odbor u kojem je 25 odabranih članova, te predsjednik i tri člana iz svake regije.
Nedavno je donesen i strateški plan udruge u periodu od 2015. do 2018. u kojemu su definirani glavni ciljevi i djelovanje udruge kroz ovaj period.
Treba li uopće Hrvatskoj udruga craft pivara po uzoru na ostale zemlje? Iako smo tek prije nešto više od godinu dana kao zemlja zagazili u svijet craft piva, mišljenja sam kako bi ovakva udruga definitivno bila poticaj za daljnje širenje cijele ove priče. Prvenstveno, umrežavanje i udruživanje malih neovisnih pivara, homebrewera i ljubitelja craft piva doprinijelo bi dodatnoj ozbiljnosti, te bi svi zahtjevi prema vladajućoj strukturi i odgovornima za provođenje gospodarskih normi dolazili iz jednog ujedinjenog izvora. Dolazilo bi do razmjene mišljenja, pozitivne kritike,a samim time i napretka u proizvodnim procesima. Homebreweri koji bi jednog dana željeli izaći na tržište dobili bi savjet i informacije iz prve ruke od strane onih koji su već prošli bolni proces uspostavljanja male pivovare na hrvatskom tržištu. Regije koje su se sada počele probijati sa svojim malim pivovarama dobile bi dodatni zamah,a samim time i širenje svoje djelatnosti i proizvoda.
Iz svega ovoga gore navedenog jasno je kako je potreba za udrugom opravdana, iako možda kod nekih postoji neopravdani strah kako bi “oni koji su bili prvi hrvatski craft pivari, pojeli ove koji tek dolaze”, što je u potpunosti neopravdano. Uostalom, ako su puno jače craft zemlje kao SAD i Velika Britanija organizirali nezavisne pivare u svoje udruge, zašto ne bi mogla i Hrvatska?
“There’s more that unites us than divides us – association can achieve much more than all of us acting individually.” Steve Hindy from Brooklyn Brewery
