Amsterdam – Oedipus Brewing

Oedipus taproom…

Hajdmo u još jednu šetnju po malo opskurnijim kvartovima Amsterdama u potrazi za dobrim pivom. Tražimo Oedipus pivovaru i kušaonicu, koja radi neka malo “pomaknuta” i dosta zanimljiva piva. Ako želite proučiti detalje, evo vam njihova stranica OVDJE.

Lokacija zbilja nije centralno. Nalazi se u dijelu Amsterdam Noord, i tamo vam je najlakše doći autobusom sa glavnog kolodvora (10ak minuta + malo šetnje).

Kada izađete iz autobusa, ako vam se čini da ste u malo industrijskom kvartu, dobra je šansa da ste na dobrom mjestu. Iako, malo me stisne kada izađem iz javnog prijevoza na ovako random-izgledajućem mjestu. Nakon kraće šetnjice između industrijskih hala i radiona, doći ćete do jednog većeg parkinga pokraj kojeg se nalazi supermarket (piše veliko Foodmarkt Amsterdam). Na lijevo od toga je još jedna industrijska hala na kojoj možete uočiti veliki logo Oedipus.

Kada uđete, primjetit ćete da ambijent nije toliko siv i industrijski kao okolina. Šareni šank sa ručicama točionika u raznim oblicima. Boce/vaze/svijećnjaci po sklepanim stolovima i klupama. I nezaobilazno golemo rozo prase iznad šanka.

Iza šanka možete vidjeti stvarni pogon Oedipus pivovare. Tu su kotlovi, fermentori, bačve i sva silina divne inox opreme. Nema muljaže. 🙂

Ulaz u WC je isto zanimljivo oslikan likovima u skladu sa etiketama njihovih piva. 😀

Ako vam to nije dovoljno “čudnovato”, čitajte dalje. Baš taj dan kada smo došli u Oedipus pivovaru, imali su akciju “Bring your grandparents to our taproom today”. Složili su nekakve društvene igre po stolovima.

I zbilja je tamo bila skupina od desetak vremešnijih ljudi, sa svim hodalicama, kolicima i štakama. Igrali su društvene igre i (valjda) pijuckali pivo. 😀 Možete ih vidjeti po slikama.
Dakle, TO je ta priča sa sudjelovanjem craftera u zajednici. Ne mora biti prazno laprdanje.

Osim seniora, za jednim stolom je bilo par gospođa sa šivaćim mašinama koje su nešto… well… šivale (lijevo od šanka na fotki). Koja je točno to ideja bila, pojma nemam, ali pojačava taj malo “pomaknuti” dojam. Hipsteraj ili samo opuštenost, totalno mi je nebitno, ovo je zbilja kul mjesto. 🙂
Koliko vidim po njihovom Facebooku, bude tamo koncerata i sličnih manifestacija.

Kakav je ambijent, takva su im i piva. Raznolika. Imaju 12 točionika na kojem se izmjenjuju Oedibrews, te ponekad gostujuće pivovare. Izmjene su česte, ne možete baš jako računati na što ćete naletiti kada dođete. Ali izbor je zbilja dosta širok, nema straha da ćete ostati žedni.

Evo što se degustiralo tog dana… (ako vam se da, pročitajte opise piva na njihovim stranicama, bude smiješnih stvari )

Mannen Liefde – saison (lijevo na slici)

Izgled: Duboko zlatne do jantarne boje. Gusta bijela pjena koja nestaje i ostavlja jaki lacing.

Miris: Reski saison sa dodatkom bosiljka. Blagi slad u pozadini, dosta citrusa i bosiljka. Fino oštar miris…
Kada sam pročitao, vidim da nije bosiljak nego limunska trava i sechuan pepper. E baš me prevarilo, ja bih se zakleo bosiljak. Zanimljivo. 🙂

Okus: Srednje tijelo, lagano gazirano. Sladni i keksasti okus popraćen tim spicy okusom tipa bosiljak i mrvicom kiselkastog okusa. Malo vodenasto pred sam kraj. Finish je srednje gorak i dosta suh. Aftertaste vrlo složen sa gorčinom, malo kiselosti i spicy okusima.

Mišljenje: fino balansirani saison sa dodatnim začinima koji se dobro uklapaju u priču. Kad se zagrije, onda ti začini postaju malo izraženiji, možda mrvicu prejaki. Pitanje ukusa. Sve skupa, zanimljivo pivo.

Mama – pale ale (desno na slici)

Izgled: jantarne boje, bistro. Bijela pjena koja nestaje, i isto ostavlja pozamašni lacing.

Miris: Slad, karamela, med, blagi cvjetni miris hmelja. Dosta klasičan pale ale.

Okus: Isto kao i miris. Lagano do srednje tijelo, lagana gaziranost. Srednja gorčina u finishu i aftertasteu. Sladno, uredno balansirano hmeljem.

Mišljenje: Ok, ništa specijalno.

Slomo – session saison

Izgled: Mutno, žuto-narančaste boje. Gusta bijela pjena sa hrpom lacinga. Prilično lijepe pjene na ovim pivama dosad.

Miris: Kruhasto i lagano voćno. Mandarina, šumsko voće tipa malina, jagoda. Nešto svježe kruške. Malo mirisa boje. Kada se miriši na rubu čaše, fini citrusini mirisi.

Okus: lagano-srednje tijelo, lagano gazirano. Kruhasto, svijetli keks, štrudl od jabuka i krušaka. Suhi finish sa ugodnom osrednjom gorčinom. Blago kiselkasti štih.

Mišljenje: Solidno, baš lagano i voćno pivo za vruće dane.

Babylounge – Session Black IPA

Izgled: Crno i neprozirno. Bež grudasta pjena sa lacingom.

Miris: Čokolada, borovnice, kupine, borovina. Super. Hrpa tamnih mirisa. Po mirisu nikako ne bih pretpostavio session pivo (3,5% abv), zbilja bogato. Blagi bubblegum miris i papreni miris.

Okus: Ipak malo laganiji okus. Kreće čokoladno i sladno sa mrvicom roasta. Dosta blago i svilenkasto na jeziku. Prema kraju se razvija borasti hmelj sa srednjom gorčinom i suhi finish. Okus hmelja se osjeti fino u aftertasteu. Gorčina ne ostaje jako dugo.

Mišljenje: jako puno mirisa i solidna količina okusa za jedno session pivo. IMHO, jako dobro izvedeno.

Thai Thai – Tripel

Izgled: Duboko zlatne boje, bistro. Ogromna pjena sa “otokom” u sredini.

Miris: Sladno, slatkasto, hrpa začina. Prepoznao bih korijander i možda koricu naranče, ali ima tu svega. Limunska trava se koristi u više piva u ovoj pivovari, počinjem razumijevati zašto. Kruhasto u pozadini.

Okus: And now for something completely different… Sladna baza. Kreće zaokruženo, srednjeg tijela i lagano gazirano. Kako ide prema kraju, rapidno se pojačavaju začini. Solidno jaka ljutina na kraju koja grije i u aftertasteu.

Mišljenje: Puno svega je u ovom pivu, malo se teško koncentrirati, ali nije loše. Za popiti jedno-dva, nije mi baš za cijelovečernju zanimaciju. Napravljeno kao protuteža suhim i hmeljastim pivama koja su radili na početku. Ako vas zanima priča pročitajte ju OVDJE.

Gaia – India Pale Ale

Izgled: Jantarne boje, bistro, bijela bogata pjena.

Miris: Borovina, biljni miris hmelja. Slad i karamela su prisutni. Vuče mi na neko povrće ili nešto tipa koprive. Zapravo baš miriši na hmelj. Bez jakih primisli na citrusne američke hmeljeve (ako su korišteni baš oni).

Okus: Slad i karamela su u bazi. Taj isti hmelj iz mirisa putuje od početka do gorkog finisha i ostaje u afterasteu dosta dugo. Vrlo čisti okusi, crisp pivo.

Mišljenje: kada se malo zagrijalo, postaje mi sve bolje. Hmelj je čist i izražen, a slad ne smeta nego daje potporu. Life is good, rather good.

Panty – Stout

Izgled: Crno i neprozirno. Smeđa pjena koja nestaje tokom pijenja.

Miris: Roast, kava, čokolada. Fino sladno i bogato. Čokoladni bomboni punjeni kavom. Blagi hmelj u nekom herbal smjeru. Kasnije blagi sherry miris.

Okus: Lagano-srednje tijelo, lagano gazirano. Slad, roast. Puni okus kave. Prema kraju se osjeti nešto arome hmelja. Blaga do srednja gorčina pri kraju, sa malo roasta. Produžuje se u aftertaste.

Mišljenje: jedan solidno fini stout. Ne bih pogodio da je raž u njemu, ali sve je dobro balansirano. Nice.

Gandalf the Pink – Berliner Weisse with cherries

Izgled: Crveno i blago hazy. Pjena brzo nestaje, gotovo je nema.

Miris: Citrusno, kiselkasto, voćno, malina, višnja. Dosta mouth-watering. Malo slada u pozadini.

Okus: Blago sladno u prvom planu. Ubrzo kreće u kiselkasto voćne okuse. Mrvu vodenasto. Finish otprilike kao razvodnjeni sok od višnje. Blago kisel i voćni. Ništa gorčine.

Mišljenje: Nije nešto ekstremno kiselo, ali nije baš previše ni da se osjeti “pivo”. Nisam baš upućen u ove kiseliše. 😀

Toliko o pivu. Mjesto je dosta ludo, ako ste u Amsterdamu, nemojte se ustručavati otići do ove pivovare/kušaonice. Čudnovati dizajn, čudnovata piva, čudnovata ekipa. Zao Gnom odobrava. 🙂

Dok smo sve ovo degustirali, mjesto se poprilično napunilo. To što nije baš u turističkom centru ne smeta ljudima da dođu na dobro pivo i druženje.

Originalni tekst na blogu ZAO GNOM.